Bura zbog HGK u Saboru se stišava, vladajuća većina usuglasila se da je Mostov prijedlog ad hoc ukidanja obveznog članstva u HGK bez razrađene šire reforme neprihvatljiv, ali i da slijedi priprema zakona o temeljitoj reorganizaciji koji bi do ljeta bio u saborskoj proceduri. U naravi se svi slažu da HGK treba transformaciju, no ne tako da se naprasno prekine “pipu” i pusti da institucija koja ima važnu funkciju nestane preko noći.

Opravdanost obveznog članstva i razina usluge koju dobivaju članovi propitkuje se već više od 20 godina, a u međuvremenu je mijenjan sustav naplate članarina. Prije šest godina ukinut je obvezni doprinos koji je, ovisno o veličini tvrtke, iznosio 0,005% ostvarenih prihoda, dok je fiksni dio, članarina bio viši od sadašnjega, za većinu je iznosio 50 kuna.

Obvezno članstvo još uvijek koriste neke od članica EU, poput Njemačke i Austrije, po čijem modelu je organizirana i HGK. Osim njih, obvezno članstvo u komori imaju još Italija, Francuska, Grčka, Luksemburg, Nizozemska i Španjolska, a u većini bivših socijalističkih država su i komore prolazile tržišnu tranziciju. Kod nas su sve vlade do sada odbijale prijedloge ukidanja obveznog članstva, pa i ona u kojoj je Most imao i svog ministra gospodarstva.

Razlike u aktivnostima

No, razlike u načinu financiranja povlače i razlike u aktivnostima. One komore koje imaju dobrovoljno članstvo, kako je jučer objašnjavao Radimir Čačić, služe kao lobisti tvrtki koje su im članice. Komore s obveznim članstvom obavljaju i čitav niz usluga s javnim ovlastima, koja u slučaju HGK podrazumijeva njih ukupno 11. Ne računajući Centar za mirenje i Stalno arbitražno sudište, HGK je zadužen za izdavanje potvrda o porijeklu roba iz Hrvatske i EU, ATA karneta, ovjere faktura, sanitarnih certifikata i druge trgovinske dokumentacije za izvoz i uvoz robe, vođenje očevidnika nekretnina i pokretnina koji se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku, izdavanje dozvola za međunarodni prijevoz tereta, prije dvije godine zaduženi su i za usklađivanje voznih redova linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu, a od ulaska u EU i za izdavanje EU potvrda za rad na europskom tržištu, kojim se priznaju ovlaštenja i kvalifikacije stečene u matičnoj državi. Tu su još i stručni ispiti za agente u posredovanju u prometu nekretninama i za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza. U slučaju ukidanja obveznog članstva, dio tih aktivnosti bit će prebačen na nadležna ministarstva i državne agencije ili će slijediti financiranje iz proračuna.

Na prema priopćenju sa sjednice GSV-a na kojoj je jedna od tema bio i HGK, ukazuje HUP, koji drži potrebnim razmotriti i “druge modalitete funkcioniranja, pa i financiranja, uključujući i dobrovoljno interesno udruživanje i djelovanje po tržišnim načelnima, te javno financiranje poslova iz domene javnih ovlasti za koje je zakonom ovlaštena HGK”. No, ostali socijalni partneri, sindikati i Vlada, potpisuju upozorenje da bi uvođenje članarine na dobrovoljnoj osnovi brzo dovelo do urušavanja institucije, kao što bi, ističu, plaćanje poreza na dobrovoljnoj osnovi predstavljalo urušavanje svake države.

Na upit imaju li informacija koliko bi članica zadržali u slučaju ukidanja obveznog članstva iz HGK smo dobili zanimljiv odgovor: “U pravilu svaka država u svijetu ima alate i institucije koji su zaduženi za promociju poduzetništva, poticanje trgovine s naglaskom na izvoz domaćih proizvoda i usluga te privlačenje direktnih stranih ulaganja. Razlikuju se institucionalni pristupi razvoja i djelovanja tih institucija, tako da pitanje nije koliko bi tvrtki bilo voljno ostati članom HGK, nego koliko bi naše usluge u tom slučaju koštale, odnosno koliko bi poduzetnici za njih plaćali više nego što sad plaćaju, a koliko bi s druge strane plaćali svi građani Hrvatske, jer ne postoji država u EU koja sve aktivnosti koje obavlja HGK ne financira ili iz proračuna ili iz drugih parafiskalnih davanja”.

Sufinanciranje iz proračuna

Komore koje slove kao uzor u kvaliteti i brojnosti aktivnosti poput njemačkog IHK-a, osim iz obveznih članarina i doprinosa (0,19% ostvarene dobiti), sufinanciraju se i iz državnog proračuna. IHK-u tako 35% troškova financiranja predstavništava u inozemstvu i organizacije poslovnih delegacija njemačkih tvrtki pokriva državni proračun.

Luka Burilović, koji vodi HGK već drugi mandat, još nije ispunio obećanje iz 2014. o promjeni strukture financiranja, u kojoj je do tada oko skoro 90% dolazilo od članarina. No, do određenih promjena jest došlo. U zadnjoj godini mandata Nadana Vidoševića prihodi su bili na razini od oko 237 milijuna kuna, od čega 207 milijuna od članarina. Lani su ukupni prihodi bili nešto iznad 190 milijuna, od čega od članarina 160 milijuna. EU-projekti HGK-u su lani donijeli 21 milijun kuna, a od pružanja usluga zaradio je 4,6 milijuna, te javnih ovlasti 3,2 milijuna.

Velik broj članica je oslobođen plaćanja članarina, prije svega novoosnovane tvrtke. Lani ih je, prema podacima HGK, oslobođeno 32.264, plus još 22.030 u sklopu mjera za ublažavanje šteta Covid-19.

Prije deset godina HGK je zapošljavao 640 radnika, nakon najnovijeg zbrinjavanja viška sada ih ima 394.